Analiza i prijedlozi za pove?anje dugoro?ne primjerenosti i odr?ivosti hrvatskog mirovinskog sustava
OSNOVNE INFORMACIJE
1. Koji je zadatak dobila Svjetska banka?
U listopadu 2021. Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (Ministarstvo) zatra?ilo je tehni?ku pomo? Svjetske banke u provedbi analize dugoro?ne primjerenosti hrvatskog mirovinskog sustava u kontekstu fiskalnih i prora?unskih ograni?enja. U okviru ovog zadatka Svjetska banka provela je analizu postoje?eg stanja mirovinskog sustava te iznijela mogu?e politike koje bi Ministarstvo trebalo razmotriti tijekom provedbe reforme iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. ¨C 2026. pod nazivom ?Pove?anje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme¡°.
2. ?to je uklju?ivao zadatak Svjetske banke povezan s analizom mirovinskog sustava?
Zadatak Banke uklju?ivao je dva skupa me?usobno povezanih aktivnosti. Jedan je bio pripremiti mirovinski simulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava. Drugi se sastojao od analize i prijedloga politika za pove?anje dugoro?ne odr?ivosti hrvatskog mirovinskog sustava, s naglaskom na primjerenosti mirovina. Tim Svjetske banke blisko je sura?ivao s Ministarstvom, Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Sredi?njim registrom osiguranika (REGOS). Zadatak je dovr?en rezimiranjem rezultata analize u zavr?nom izvje??u predanom Ministarstvu na razmatranje u srpnju 2024.
Razra?eni mikrosimulacijski model hrvatskog mirovinskog sustava (CROATIA PROMIS) temelji se na mikrosimulacijskom modelu PROMIS Svjetske banke. Omogu?uje simulaciju razina primjerenosti mirovina za odabrane skupine osiguranika, a uklju?uje razli?ite pretpostavke, kako individualne, tako i grupne i makroekonomske.
Analiza i prijedlozi politika za pove?anje dugoro?ne odr?ivosti hrvatskog mirovinskog sustava bili su usmjereni na mjere za pove?anje dugoro?ne primjerenosti mirovina u kontekstu prora?unskih i fiskalnih ograni?enja te za pove?anje me?ugeneracijske pravednosti. Radom su obuhva?ena sva tri stupa hrvatskog mirovinskog sustava, to?nije stup me?ugeneracijske solidarnosti ili prvi mirovinski stup, drugi stup obvezne kapitalizirane ?tednje te dobrovoljni ili tre?i mirovinski stup.
3. Koji su neki od klju?nih nalaza analize?
Analizom je utvr?eno nekoliko glavnih izazova postoje?eg mirovinskog sustava koji doprinose niskoj primjerenosti mirovina i visokom riziku od siroma?tva u starijoj dobi, kao ?to su: kratki radni sta?, niska prosje?na dob kod izlaska s tr?i?ta rada, nizak omjer osiguranika i umirovljenika, brojne mogu?nosti prijevremenog odlaska u mirovinu, mogu?nost izbora izme?u mirovine iz prvog stupa i kombinirane mirovine (iz prvog i drugog stupa) u trenutku odlaska u mirovinu, znatan iznos transfera koji nisu povezani s dohotkom u izra?unu mirovinskih primanja i koji utje?u na izbor izme?u mirovine iz prvog stupa i kombinirane mirovine.
Analizom je zaklju?eno da hrvatskom mirovinskom sustavu nisu potrebne zna?ajne promjene poput ukidanja drugog mirovinskog stupa ili ponovno uvo?enje obvezne mirovine iz drugog stupa (uklanjanje mogu?nosti izbora mirovine). Uz odgovaraju?e prilagodbe i nadogradnje, sustav s tri stupa mo?e nastaviti pru?ati bolju socijalnu za?titu u starijoj dobi od prvog ili drugog stupa pojedina?no. Analiza upu?uje i na to da bi provedba niza mjera politike, kao ?to su sna?nija indeksacija mirovina, podizanje starosne dobi za starosnu mirovinu, smanjenje vremenskog okvira za prijevremenu mirovinu, ponuda pravednijih mogu?nosti izbora mirovine i uvo?enje automatskog cjelo?ivotnog modeliranja portfelja u drugom stupu, pomogla u preokretanju trenda smanjenja primjerenosti mirovina, poduprla fiskalnu odr?ivost mirovinskog sustava i osigurala me?ugeneracijsku odr?ivost.
Resursi
Izvje??e o ?¡° (16. srpnja 2024.)