Intervju s Jehanom Arulpragasamom, direktorom Ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Magdalenom ?oljakovom, regionalnom predstavnicom Me?unarodne financijske korporacije (IFC) za Lider magazine, objavljen 31. srpnja 2025.
Ispod ¡®radara¡¯ javnosti pro?la je vijest da je hrvatska vlada nedavno sa Grupacijom Svjetske banke dogovorila novi petogodi?nji Okvir suradnje do 2030. godine. Tak dokument identificira nekoliko goru?ih problema gospodarstva i dru?tva u cjelini kojima bi se Vlada trebala pozabaviti: od dugogodi?njeg problema produktivnost preko demografskih izazova do boljeg upravljanja prirodnim resursima. Kako Svjetska banka gleda na te probleme razgovarali smo s Jehanom Arulpragasamom, direktorom Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, te Magdalenom ?oljakovom, regionalnom predstavnicom Me?unarodne financijske korporacije (IFC). Ta institutcija u idu?ih pet godina namjerava u Hrvatsku ulo?iti milijardu dolara.
Lider: Kako biste ocijenili reforme koje je hrvatska Vlada provela u proteklih osam godina i koji im je bio pozitivan u?inak na gospodarstvo?
Jehan Arulpragasam: Hrvatska provodi sna?an reformski program posljednjih deset godina, koji je u novije vrijeme ugra?en u Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Te reforme pridonijele su uspje?nim gospodarskim ostvarenjima i pobolj?anju ?ivotnog standarda hrvatskih gra?ana. Primjerice, vi?e krugova porezne reforme dovelo je do poreznog rastere?enja poduzetnika i gra?ana. Sna?nijim oporezivanjem nekretnina i dohotka ostvarenog njihovim iznajmljivanjem turistima ostvarena je ve?a pravednost i jednakost poreznog sustava, dok se daljnjim radom na digitalizaciji nastavlja pobolj?avati u?inkovitost javne uprave i pravosu?a. Iako su i dalje prisutni zna?ajni zaostaci u usporedbi s najuspje?nijim zemljama EU-a, ovim mjerama stvara se povoljnije okru?je za doma?a poduze?a. Stanoviti pomaci ostvareni su i u podru?ju socijalne politike. Primjerice, uvo?enje eksperimentalnog programa cjelodnevne ?kole, koji podupire i Svjetska banka, te izda?nija izdvajanja za sustav socijalne za?tite trebala bi otvoriti put ka dru?tvu s manje nejednakosti. Takve reforme idu u prilog gospodarskim pomacima koje bi mnogi nazvali iznimnima. U samo deset godina hrvatski BDP po stanovniku mjeren prema paritetu kupovne mo?i pove?ao se sa 60,7 posto prosjeka EU-a, koliko je iznosio 2015., na ?ak 76,8 posto, koliko je dosegao 2024. Posljednje tri godine hrvatski BDP rastao je prosje?nom stopom od 4,8 posto, pri ?emu je postojano nadma?ivao prosje?nu stopu rasta na prostoru EU-a i u europodru?ju.
Grupacija Svjetske banke veoma se ponosi time ?to je nekim od ovih postignu?a pridonijela svojim projektima, tehni?kom pomo?i i savjetodavnim uslugama. Nedavno smo formalizirali i nastavak svog anga?mana nakon ?to je Vlada prihvatila petogodi?nji Okvir suradnje Grupacije Svjetske banke s Republikom Hrvatskom (CPF). U na?oj novoj strategiji te?i?te nam je na dva op?a podru?ja. Kao prvo, radit ?emo na pove?anju ulaganja i otvaranju produktivnijih radnih mjesta. To zahtijeva fokus na modernizaciju pru?anja javnih usluga, ja?anje inovacija u privatnom sektoru i pove?anje inovativnih ulaganja te bolje uskla?ivanje vje?tina s potrebama tr?i?ta rada. Kao drugo, strategija predvi?a za?titu prirodnih dobara Hrvatske ja?anjem otpornosti i odr?ivosti okoli?a. Svojim programom podr?at ?emo prelazak na zelenije gospodarstvo, pri ?emu ?emo voditi brigu o tome da energetski i prometni sektor postane odr?iviji, tro?kovno u?inkovitiji te pristupa?niji za gra?ane i poduze?a. Hrvatskoj ?emo pomo?i i u pove?anju otpornosti na klimatske rizike tako ?to ?emo oja?ati kapacitete za odgovor na katastrofe.
L: O?ekujete li da ?e se reforme sada ubrzati s obzirom na to da su zadnjih godina odr?ani svi izbori, tj. parlamentarni, predsjedni?ki i lokalni?
JA: Pred hrvatskom Vladom sjajna je prilika da ubrza reformski zamah i nastavi s podr?kom odr?ivom rastu na dobrobit cjelokupnog dru?tva. Dr?avna uprava postavila je ambiciozan plan reformi, a za njegovo ostvarenje na raspolaganju su joj vanjski izvori sredstava. To ?e iziskivati stalno i dosljedno vo?enje brige o samoj provedbi. No, moramo biti svjesni toga da u slu?aju mnogih reformi koje tek treba uspje?no provesti - kao ?to su to daljnje reforme zdravstvenog i mirovinskog sustava ili nastavak intervencija u pravosu?u usmjerenih pove?anju njegove u?inkovitosti - osmi?ljavanje, planiranje tro?kova te probna i, naposljetku, kona?na provedba na razini cijele zemlje traju godinama. Stoga je iznimno va?no da javnost u svakom trenutku bude jasno upoznata sa svim koracima i mjerama koje se poduzimaju kako bi se osigurala ?iroka podr?ka koja je presudna za njihov uspjeh. Grupacija Svjetske banke i dalje je spremna podr?avati Vladu Republike Hrvatske u tim izazovnim nastojanjima.
L: Spori rast produktivnosti ve? godinama predstavlja kroni?an problem hrvatskog gospodarstva, ?to je istaknuto i u novom Okviru suradnje Grupacije Svjetske banke s Hrvatskom. Kako se, ulaganja privatnog sektora mogu potaknuti ne bi li se pove?ala produktivnost, poglavito s gledi?ta hrvatskog gospodarstva i njegove strukture u kojoj velik udio ima turisti?ki sektor?
Magdalena ?oljakova: Premda je Hrvatska u protekla dva desetlje?a ostvarila stanovit napredak, produktivnost rada i dalje je me?u najni?ima me?u usporedivim zemljama EU-a. Primjerice, u Hrvatskoj su 2019. prosje?no gledano bila potrebna gotovo tri radnika da bi se proizvela jednaka dodana vrijednost koju je u Njema?koj ostvario samo jedan radnik. Niska produktivnost hrvatskih poduze?a odraz je dugotrajnog razdoblja smanjenih ulaganja privatnog sektora, osobito u istra?ivanja i razvoj te inovacije. Na?e istra?ivanje pokazalo je da je za postojanu i razmjerno visoku stopu rasta presudno pove?ati produktivnost doma?eg gospodarstva, ?to pak s druge strane iziskuje znatno vi?i omjer kapitala po radniku. To bi se moglo ostvariti znatnim ulaganjima u postrojenja i opremu, uz stavljanje te?i?ta na inovacije i usvajanje tehnologija. Pove?anju produktivnosti na ruku bi i?la i bolja integriranost u regionalne i svjetske lance vrijednosti. Zadnje dvije godine svjedo?imo sve ve?em broju pozitivnih pomaka kad je rije? o privatnim ulaganjima, ?to zna?i da se raskorak izme?u Hrvatske i drugih zemalja srednje i isto?ne Europe ipak smanjuje. No godinama smo svjedo?ili i potisnutim ulaganjima privatnog sektora i kad je rije? o zgradama, uklju?uju?i stanogradnju, i kad je rije? o ulaganjima u strojeve i opremu. Rad na daljnjem pojednostavljivanju propisa, smanjivanju birokracije, podizanju u?inkovitosti pravosu?a i pove?avanju transparentnosti pomogao bi u privla?enju i zadr?avanju privatnih ulaga?a. Isto tako, smanjenje rizi?nosti ulaganja uvo?enjem inovativnijih financijskih proizvoda i omogu?avanjem pristupa alternativnim izvorima kapitala pridonijelo bi pove?anju ulaganja privatnog sektora. Istovremeno ?e biti potrebno dodatno ulagati u vje?tine radnika, ponajprije u digitalnim i tehni?kim podru?jima.
L: Me?unarodna financijska korporacija (IFC) u hrvatska poduze?a do 2030. godine kani ulo?iti milijardu dolara. Koji su vam sektori najzanimljiviji i kako hrvatska poduze?a mogu do?i do tih sredstava?
M?: To?no, IFC se obvezao da ?e u Hrvatsku do 2030. ulo?iti do milijardu dolara radi potpore razvoju privatnog sektora u podru?jima koja predstavljaju gospodarske prioritete zemlje. Te?i?te je na sektorima koji se mogu nametnuti kao nositelji odr?ivog rasta, inovacija i otpornosti, kao ?to su obnovljivi izvori energije, u?inkovit prijevoz putnika i robe, digitalna i tehnolo?ka transformacija proizvodnih i uslu?nih djelatnosti, odr?ivi turizam, financiranje malog i srednjeg poduzetni?tva te komunalna infrastruktura. Isto tako, IFC ?iri krug svojih klijenata selektivnim ja?anjem suradnje s poduze?ima u dr?avnom vlasni?tvu i jedinicama lokalne samouprave radi otklanjanja razvojnih ograni?enja u podru?ju gospodarenja otpadom, energetike i prometa. Hrvatska poduze?a do IFC sredstva mogu do?i izravno ili preko doma?ih financijskih posrednika, odnosno fondova privatnog i rizi?nog kapitala, i to putem cijele palete financijskih instrumenata poput dugoro?nih zajmova, obveznica, mezaninskog i vlasni?kog kapitala. ?irenje programa bit ?e uvjetovano poja?anom mobilizacijom privatnog kapitala, dok ?e IFC davati prednost smanjivanju rizi?nosti ulaganja privatnog sektora. Fokus ?e biti na financiranju zasnovanom na podjeli rizika te preuzimanju aktivne uloge u razvoju tr?i?ta kapitala tako ?to ?e se postaviti kao tzv. sidri?ni ulaga? u korporativne obveznice poput zelenih i plavih obveznica te obveznica povezanih s odr?ivim poslovanjem, a pove?at ?e i oskudnu ponudu rizi?nog kapitala poput vlasni?kog i mezaninskog.
L: Koliko je IFC dosad ulo?io u Hrvatsku?
M?: IFC je od 1991. ulo?io vi?e od dvije milijarde dolara u okviru projekata usmjerenih razvoju privatnog sektora, pri ?emu je mnogo ulagao u podru?jima poput prometa, trgovine na malo prehrambenim proizvodima, prerade hrane, proizvodnje s dodanom vrijedno??u i bankarstva. IFC je odigrao i klju?nu ulogu u potpori prvom financiranju izdavanjem zelenih i plavih obveznica te obveznica povezanih s odr?ivim poslovanjem, a osigurao je i vlasni?ki kapital za odr?ivi rast hrvatskih poduze?a. Me?u njegove zapa?enije investicije ubrajaju se vlasni?ki kapital koji je u poslijeratnom razdoblju ulo?io u poduze?a stradala u ratu, kao ?to su Beli??e i Pliva, financiranje prvih vjetroelektrana u zemlji, osiguravanje kapitala za izgradnju novog terminala zagreba?ke zra?ne luke, prvi plavi zajam odobren u zemlji u korist poduze?a Maistra, nastupanje u ulozi tzv. sidri?nog ulaga?a u obveznice povezane s odr?ivim poslovanjem koje je izdao Zagreba?ki holding, te podr?ka koju smo Erste banci i Raiffeisen banci kao na?im klijentima pru?ili prilikom izdavanja njihovih klimatskih obveznica.
L: Napeta situacija na tr?i?tu rada, izazvana odljevom radnika u inozemstvo, kompenzira se uvozom radne snage iz Azije, koja danas ?ini 10 posto ukupnog broj zaposlenih u Hrvatskoj. Kako bi se Hrvatska trebala nositi s priljevom stranih radnika?
JA: Istina, Hrvatska - koja je ponajprije bila iseljeni?ka zemlja - zadnjih se godina pretvara u zemlju koja sve vi?e ovisi o stranoj radnoj snazi. Rastu?a potra?nja za stranim radnicima upu?uje na to da gospodarstvo raste, uz ubrzane promjene na tr?i?tu rada. No te promjene zna?ajno se odra?avaju i na gospodarsko i dru?tveno okru?enje. Premda su najnovije reforme urodile unaprje?enjem okvira za upravljanje migracijama, i nadalje su prisutni zna?ajni izazovi kad je rije? o selekciji, zapo?ljavanju i integraciji stranih radnika. U nedavno objavljenom izvje??u Svjetske banke podcrtava se pet op?ih podru?ja na koja bi se Hrvatska mogla usredoto?iti ne bi li bolje iskoristila gospodarske i dru?tvene prednosti koje donosi dobro upravljano useljavanje. Prije svega, Hrvatska bi upravljanje migracijama mogla dodatno oja?ati razvojem sveobuhvatne migracijske strategije popra?ene akcijskim i terminskim planovima te potrebnim sredstvima kako bi u?inkovito privla?ila, osposobljavala i integrirala strane radnike. Kao drugo, potrebno je uspostaviti bolji sustav izdavanja dozvola za rad i nadzora nad agencijama za zapo?ljavanje ne bi li se useljenicima smanjili tro?kovi i oja?ala njihova pravna za?tita. Hrvatska bi trebala ulo?iti i u mjere kojima bi se osiguralo da se poslodavci pridr?avaju radnopravnih propisa kada su u pitanju strani radnici. Nadalje, unaprje?enjem informacijskog sustava tr?i?ta rada postupak selekcije mogao bi se bolje uskladiti s potrebama tr?i?ta rada, a moglo bi ga se pospje?iti i s gledi?ta transparentnosti, mogu?nosti pra?enja i jednostavnosti. Naposljetku, kako bi se osiguralo djelotvornije uskla?ivanje vje?tina s potrebama tr?i?ta rada i integracija stranih radnika, hrvatska Vlada bi mogla unaprijediti njihovo informiranje prilikom selekcije te im omogu?iti bolji pristup uslugama po dolasku u zemlju.
L: Svjetska banka nedavno je objavila analizu i preporuke za pobolj?anje dugoro?ne primjerenosti i odr?ivosti hrvatskog mirovinskog sustava. U tom dokumentu Svjetska banka predla?e da bi i za mu?karce i za ?ene dob za umirovljenje do 2065. trebala dosegnuti 72 godine, a dob za prijevremenu mirovinu 69 godina. Nije li taj prijedlog mo?da malo pretjeran?
JA: Na zahtjev Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Svjetska banka analizirala je mirovinski sustav i predlo?ila na?ine za pobolj?anje primjerenosti mirovina bez prekomjernog optere?ivanja dr?avnih financija. Hrvatska je nedavno uvela odre?ene promjene ne bi li pobolj?ala primjerenost mirovina, kao ?to je prilagodba na?ina njihova izra?una i uskla?ivanja (indeksacije). Svjetska banka preporu?ila je mjere kojima bi se ve?a primjerenost mirovina, me?u ostalim, mogla podr?ati tako ?to bi se ljudi potaknuli na dulji rad jer bi se time automatski pove?ale i njihove mirovine. Prosje?ni radni sta? hrvatskih gra?ana trenuta?no je me?u najkra?ima na prostoru Europske unije. Osim toga, kako ljudi ?ive sve dulji i zdraviji ?ivot, tako bi imalo smisla i postupno pove?avati dob za umirovljenje. Primjerice, ako bi se dob za umirovljenje pove?avala za prosje?no 1,5 mjeseci godi?nje, to bi odgovaralo stopi produljenja o?ekivanog ?ivotnog vijeka, a vrijeme provedeno u mirovini ostalo bi isto. No simulacije pove?anja dobi za umirovljenje u odnosu na o?ekivani ?ivotni vijek pokazale su da su ona nedostatna da bi se financijski uravnote?ila pove?anja mirovina kroz novi izra?un i uskla?ivanje, donesena u srpnju. Takvo ?to iziskivalo bi podizanje dobi za umirovljenje za dva mjeseca po kalendarskoj godini (tj. za sedam godina do 2065). Alternativno bi rje?enje bilo da Vlada razmotri pove?anje stope doprinosa koju upla?uju sada?nji radnici ili kombinaciju obiju mjera. To je jedini na?in kojim bi se osiguralo da hrvatski gra?ani u starijoj dobi primaju primjerenu mirovinu, a da se ujedno o?uva i odr?ivost mirovinskog sustava za budu?e nara?taje.
L: Nepriu?tivost stanovanja u Hrvatskoj prepoznala je i Svjetska banka. ?to mislite u kojoj ?e mjeri nedavno donesena stambena strategija i porez na nekretnine ubla?iti taj problem?
JA: Porez na nekretnine, koji je nedavno zamijenio porez na ku?e za odmor, korak je u pravom smjeru jer bi na tr?i?te trebao vratiti neke od stanova koji su trenuta?no prazni. Nadamo se da ?e Vlada s vremenom poduzeti i dodatne korake koji ?e joj omogu?iti uvo?enje suvremenog poreza na nekretnine, utemeljenog na njihovoj vrijednosti. Tim koracima pove?ala bi se u?inkovitost i pravednost poreznog sustava, a stvorio bi se i prostor za dodatno smanjenje oporezivanja rada. Ono ?to ?e odrediti u?inak na priu?tivost stanovanja jesu redoslijed i uspje?nost provedbe predlo?enih reformi i mjera kao cjelovitog paketa. To, dakako, nije jedinstven problem, bilo u svijetu ili na razini EU-a, ali prvi klju?ni korak upravo je ono ?to je Hrvatska u?inila kad je prepoznala ovaj izazov i o njemu povela raspravu te potom krenula u potragu za rje?enjima u kojima se sna?an naglasak stavlja na ulogu kako javnog tako i privatnog sektora.
